NAJAVA masovnije proizvodnje C_Two modela, koji je u međuvremenu dobio i svoje novo ime – Nevera, gurnula je Matu Rimca u središte pozornosti domaće javnosti i medija. Nižu se čestitke i projekcije o svijetloj budućnost, no Rimčevi automobili na električni pogon većini su hrvatskih vozača cijenom posve – nedostižni. Stvari, srećom, u mainstream segmentu konvencionalnih limenih ljubimaca stoje bitno drukčije, a aktualni trendovi upućuju na krupne promjene na tržištu.

Tijekom 2019. godine u Hrvatskoj je, prema podacima Europske udruge proizvođača automobila (ACEA), prodano manje od dvije tisuće električnih automobila. Navedena se brojka doima još skromnijim kada se uzme u obzir činjenica da ACEA u tu skupinu trpa tri različita tipa vozila. Najrasprostranjenija je svakako skupina vozila s hibridnim pogonom kod kojih se baterija puni autonomno (HEV ili Hybrid Electric Vehicles), a u zbroj ulaze i dvije kategorije automobila koji se mogu izravno puniti na struju – BEV (Battery Electric Vehicles) i PHEV (Plug-in Hybrid Electric Vehicles). Na tržištu na kojem dominiraju benzin i dizel kombinirani udio električnih vozila u 2019. je godini iznosio mizernih 2.8%. 

Udio električnih auta u EU gotovo se utrostručio

A onda je došla pandemija i prodaja automobila je zabilježila dramatičan pad, i to ne samo u Hrvatskoj – ACEA navodi kako je prodaja automobila u Europskoj uniji tijekom prošle godine smanjena za otprilike trećinu. U Hrvatskoj je taj pad bio još izraženiji, sa 64.5 na svega 37 tisuća vozila. Pomalo iznenađujuće, i očito zahvaljujući izdašnim državnim subvencijama, pad prodaje je bio limitiran na skupinu automobila koji koriste naftne derivate kao pogonsko gorivo, kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj. Otuda i zamjetno izmijenjena struktura prodanih automobila koja, kada su budući trendovi u pitanju, ne ostavlja mjesta nikakvim dvojbama.

Jer u samo godinu dana udio električnih vozila (u ukupnoj prodaji novih automobila diljem Europske unije) gotovo se – utrostručio. Shodno tome, udio prodanih automobila pogonjenih benzinom i dizelom u EU je tijekom 2020. godine smanjen s 89.4% na 75.5%, a promjene su vidljive čak i na sitnom i financijski slabašnom hrvatskom tržištu. I dok je tijekom 2019. godine kombinirani udio benzinaca i dizelaša iznosio čak 96.4%, samo godinu dana kasnije ta je brojka smanjena na 90.2%.

Kakva je situacija u Hrvatskoj

Da stvar bude još bolja, trend se (prema istom izvoru) nastavio i u ovoj godini; čak trećina svih prodanih automobila u EU tijekom prvog kvartala pripada jednoj od tri skupine električnih vozila. U Hrvatskoj je korespondirajuća brojka dogurala do 15% (u prvom kvartalu 2020. godine taj je udio iznosio mršavih 5.7%) i prije objave dosad najizdašnijeg natječaja s poticajima za kupnju električnih vozila. 

Najprodavaniji električni auti

Podatke o strukturi prodanih automobila prema proizvođačima ponešto je teže iskopati (i brojke se razlikuju, ovisno o izvoru), no Statista otkriva kako je najprodavanijih električni model u Europi (u BEV kategoriji) tijekom prošle godine bio Renault Zoe, s gotovo sto tisuća prodanih primjeraka. Slijede ga Tesla Model 3 (88 tisuća), Volkswagen ID.3 (57 tisuća), Hyundai Kona EV (49 tisuća) te Audi e-tron (36 tisuća) i Volkswagen e-Golf (34 tisuće). Izuzimajući Teslu, redom je riječ o etabliranim, legacy imenima koja prepoznaju čak i potpuni analfabeti kada je riječ o automobilskoj industriji. I upravo taj niz daje naslutiti kako će se stvari razvijati u budućnosti, u skladu s nekoliko ključnih (međusobno isprepletenih) trendova koji karakteriziraju tržište segment prodaje električnih vozila. 

Trend je očit

Prvi trend je sasvim očit – prodaja električnih vozila bilježi snažan rast koji će vjerojatno trajati još godinama, a to je pak u izravnoj korelaciji s drugim trendom koji se odnosi na njihov status. Naime, Tesla je već godinama sinonim za električna vozila i do prije nekoliko godina kompanija Elona Muska potpuno je dominirala tom tržišnom nišom. Međutim, vozila koja imaju bilo kakve veze sa strujom i baterijama sada već na velika vrata ulaze u mainstream, a to pak znači da ih praktički svaki spomena vrijedan proizvođač nudi u svom prodajnom asortimanu. Time ujedno električna vozila postaju dostupnija, što pak osigurava nastavak pozitivnog trenda i zatvara se svojevrsni začarani krug u kojem električna vozila postupno prelaze iz (vrlo profitabilne!) premium kategorije u, uvjetno rečeno, robu široke potrošnje. 

Izvor: Index HR